Pravilna prehrana koju još zovemo i uravnotežena prehrana, odnosno balansirana, znači da sadrži sve nutrijente, odnosno nutritivno je bogata, ali i raspoređena u danu na pravilne obroke koje naše tijelo može probaviti u određenom vremenu.
Obroci u pravilnoj prehrani sadrže sve nutritivne tvari od makro i mikro do funkcionalnih tvari u pravilnim omjerima potrebnima za rast, razvoj, održavanje normalne funkcije tkiva i organa, održavanje zdravlja, energetskih potreba organizma, fizičkog i mentalnog rada, oporavka tijela te za svakodnevnu tjelesnu aktivnost.
Ukoliko se bavimo i sportom, ti omjeri su veći i zahtjevaju više pažnje i znanja. Kod pravilne prehrane jako se vodi računa o trenutnom stanju organizma, dnevnim aktivnostima te terapiji i preporukama liječnika i nutricionista.
Općeniti cilj pravilne prehrane i unosa nutritivno bogatih namirnica je promicanje kvalitetnijeg, zdravijeg i dužeg života svakog pojedinca, ali i drugih ciljeva poput smanjivanja nepotrebnog masnog potkožnog tkiva, ljepšeg izgleda kože, izgradnje mišićne mase odnosno oblikovanje tijela.
Prije nekoliko desetaka godina, pojam pravilne prehrane nije postojao kao što ni bolesti uzrokovane lošom prehranom poput krvožilnih bolesti, srčanih bolesti, pretilosti, dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma nisu postojale u tolikom omjeru. Ljudi su se puno više kretali i bavili fizičkim radom.
Možemo reći da je pravilna prehrana odgovor današnjice na promjene u načinu života i rada današnjeg čovjeka.
Suvremeni način života
Tako se pojavio i „zapadnjački“ način života, koji je nedavno dobio jnovi naziv „sjedilački“ jer je bez problema prešao granice zapada, „iskočio“ iz televizora i smjestio se u svakom kućanstvu i uredu u cijelom svijetu te postao „suvremen“ što ima direktan utjecaj na ukupnu kvalitetu života.
Zajedno sa suvremenim načinom života usvojili smo vrlo loše prehrambene navike kao posljedicu nedostatka vremena i velike dinamike dnevnih obaveza pri čemu su doručak, ručak ili večera izgubili smisao u danu, a hrana se konzumira izvan doma u urbanom okolišu i često se naziva „fast food“, „to go“, „take out“…
S nogu često konzumiramo obroke koji po svom prehrambenom sastavu imaju visoku energetsku vrijednost (puno kalorija), ali nisu bogati hranjivim tvarima (nutrijentima).
Mladi ljudi često pod pojmom zdrave prehrane podrazumijevaju nešto komplicirano i neodrživo za njihovu dnevnu rutinu.
Nažalost, mediji i dostupnost informacija neprovjerenih izvora stvaraju dodatne probleme prilikom usvajanja jedinstvene definicije „pravilne prehrane“.
Na kraju, dubinski nedostatak pozitivne motivacije i interesa za zdravim načinom života je samo jedan u nizu razloga raširenosti loših prehrambenih navika.
Pravilna prehrana se uči
Ono što moramo znati prije svega, da ništa nije uklesano u kamen i da se pravilna prehrana uči tijekom cijelog života, a najviše učimo od modela koje imamo u okolini u kojoj smo odrastali. Stoga, ako već imamo usvojene loše prehrambene navike, sjetite se da su to samo navike, a navike se mijenjaju, ako postoji volja i želja.
Isto tako, u svojoj okolini svojim ponašanjem i navikama sigurno utječete na ljude ili svoju djecu koji s vama žive pa im svojim pravilnim prehrambenim navikama budite primjer kako se oni jednoga dana ne bi morali boriti s istim prehrambenim izazovima ili dijagnozama.
Ako ste majka koja doji, budite uvjerene da već sada svojem dojenčetu stvarate prehrambene navike koje će ga pratiti cijeli život. Zamislite kako je čovjekov organizam precizno podešen kada se već redovnim dojenjem stvaraju mehanizmi kontrole gladi i sitosti jer majčino mlijeko tijekom podoja mijenja svoj okus koje dojenčetu regulira apetit i količinu popijenog mlijeka.
Osnovne sastavnice pravilne prehrane
Što zapravo znači pravilna prehrana i kako se ona konkretno razlikuje od nepravilne najbolje ćemo naučiti po sedam osnovnih pravila pravilne prehrane, a to su:
1. Umjerenost količine hrane (dovoljno za zadovoljiti tjelesne i kognitivne potrebe, po potrebi i vagati namirnice)
2. Uravnoteženost (svi nutrijenti moraju biti uravnoteženi u jednom obroku, u jednom danu, u određenom periodu)
3. Redovitost (svakodnevno jesti u isto vrijeme i ne preskakati obroke, podijeliti obroke u danu na tri glavna i dva međuobroka, a po potrebi i više, u prosjeku 5 do 6 obroka na dan)
4. Raznolikost (birati namirnice iz svih skupina makronutrijenata i birati različite namirnice iz svake skupine)
5. Izbor lokalne hrane (namirnice proizvedene lokakno imaju najmanji gubitak osjetljivih nutrijenata u transportu i skladištenju, a time se i manje bacaju)
6. Planiranje prehrane (veća ekonomičnost i iskoristivost namirnica, manje bacanja hrane)
7. Unos vode (dvije do četiri litre obične vode na dan)
Pravilna prehrana za „prosječnog“ čovjeka
Obzirom da smo svi vrlo individualni i da se dnevne energetske i nutritivne potrebe razlikuju od čovjeka do čovjeka vrlo je nezahvalno konkretno napisati što bi za „prosječnog“ čovjeka bila umjerena, uravnotežena, raznolika, redovita i planirana prehrana.
Dovoljno je da dva čovjeka iste visine, težine, građe, spola, godišta iz istog grada imaju različit posao i da rade u različito doba dana, sigurno će morati različito planirati svoju prehranu, a možda će čak i unositi i različitu količinu nutrijenata.
Naše dnevne obaveze itekako utječu na metabolizam. Primjerice, u planiranje pravilne prehrane bi trebalo uzeti u obzir i kognitivna naprezanja kao i obiteljske i roditeljske obaveze u danu.
Ako vas zanima koje su vaše dnevne energetske i nutritivne potrebe, koje pogreške ste do sada radili u prehrani, što možete popraviti u planiranju prehrane i kako bi trebala izgledati vaša pravilna prehrana s ciljem mršavljenja, oblikovanja tijela, izgradnje mišićne mase ili radi općenitog poboljšanja zdravlja i kvalitete života, slobodno me kontaktirajte ovdje.
Međutim, ako do sada niste uopće planirali prehranu niti ste razmišljali o tome kakvu energiju unosite u tijelo, uzimanje u obzir ovih sedam osnovnih pravila prehrane sigurno će vam pomoći krenuti pravim putem pravilne prehrane.
